Za koju nedelju, biće dve godine kako se zvanično borimo sa Covidom – 19, a nezvanično je to puno duže. Kao novinar osećam se prozvanim da napišem i priznam javnom mnjenju, da nikada u istoriji čovečanstva nije plasirano toliko laži i straha, a sve u svrhu da se napune nečiji džepovi. Iako se zna koji su to konzorcijumi i države, o tome ne sme da se piše, i taj nazovi “eksperiment” je izmakao kontroli, pa se iz istih centara moći pravi “rat” koje te dve države ne žele da vode. Kontrola medija je toliko snažna i moćna da nam samo malo nedostaje da nas sve pretvore u moderne robove. Toliko smo laži slušali o koroni, vakcinama, načinu na koji se virus prenosi, toliko mnogo tvrdnji da se bebe i trudnice ne mogu zaraziti, pa onda ispalo drugačije. Zaključak: medicina je dobrano zakazala, i ovo je dokaz da se u vojnu industriju ulaže i do 100 puta više novca nego u lekove i vakcine protiv cancera i svih ostalih bolesti koje more čovečanstvo. Nije i dalje poznato da li su bolje prošli vakcinisani ili oni nevakcinisani, niti se zna tačan broj umrlih od korone ili sa koronom. Manimupalacija sa brojem mrtvih, se otegla kontroli. Prvo su nas ubeđivali da su se brojevi “veštački” smanjivali, sada dolazimo da saznanja da su se naduvali. Šta je istina? Odgovor na ovo pitanje znaju odabrani, oni su napravili, i pustili virus, kako bi naravno napravili ogromnu štetu i kako bi zaradili. Prošli su naravno nekažnjeno, a ekonomije mnogih država su uništene. Koroni je kraj, a nezvanično se saznaje da se Srbija ukida skoro sve mere za par nedelja. Naravno da se pita politika a ne struka, a na kraj smo zaključili da je struka napravila mnogo više štete od političara, da li je to zato što oni koji se izdaju da su stručni zapravo nemaju blage veze šta je Covid – 19, a i kako bi imali kada se na medicinskim fakultetima širom sveta virusima posvećuje jako malo, a novom virusu koji je definitivno napravio (ne)čovek nimalo! Bilo kako bilo, meni je drago da će jako brzo biti ukinute sve mere, ili skoro sve mere. Ako se neko pita koje će to mere ostati, to je samo nošenje maske u domovima zdravlja i bolnisama (ne vredi da forsiraju tu meru u javnom prevozu, jer u Beogradu ljudi odavno ne nose te maske, koje izgleda nisu služile ničemu. Besni su mnogi od nas, ili svi oni koji su odbijali da isključe svoj mozak i slepo slušaju šta im serviraju oni koji blage veze nemaju šta je korona, jer to realno znaju samo oni koji su je stvorili. Američko silovanje ove planete i svih država koje se njima ne povinuju nastavlja se još snažnije, a mnogo toga ukazuje da virus stvoren u najmoćnijoj državi na svetu, jer su imali gotove testove za detekciju virusa još 2015. godine. Mudri, hrabri doktori i naučnici koji su došli do preciznih podataka o ovom virusu se sklanjaju iz instituta, šalju se u penziju, i ućutkuju se. Ogroman broj Srba nije poverovao u ovu američku propagandu, i mnogi su hrabro živeli sa ovim virusom ovih par godina. Strah je ipak paralisao mnoge. Mnogima je korona uništila poslove, egzistenciju. Korona je iza nas, ili ostaje sa nama, ali u onoj meri u kojoj dominiraju i ostali virusi. Nije mi jasno samo zašto se sve mere ne ukinu odmah, ili još juče, valjda je potrebno da se “dobro raspoloženje” unovči na izborima. Uvek sam voleo da ljudima saopštavam lepe vesti, a ova vest svakako jeste pozitivna. Piše: Urednik Aleksandar Todorović. PS. ovo je stav A.Todorovića a ne redakcije testoviautomobila.rs
Piše: urednik Aleksandar Todorović.
Dušan Sremčić: Aleksandar Todorović je profesionalac!
Pitajte Aleksandra Todorovića
Tražim najbolji polovnjak za vas!
RAČUN: 285233504000184788
Sberbank
Švedska se pre dve nedelje pridružila drugim evropskim zemljama u najavi ukidanja ograničenja zbog epidemije koronavirusa.
Švedska cje omogućila ljudima da u restorane odlaze bez ograničenja broja posetilaca, a ukinute su i mere koje se odnose na radno vreme ugostiteljskih objekata.
Ukinute su provere potvrda o vakcinaciji, kao i nošenje zaštitnih maski u javnom prevozu.
Susedna Danska je takođe pre dve nedelje ukinula većinu ograničenja uvedenih zbog pandemije, a odluka o ukidanju nekih mera restrikcije zatim je usledila u Norveškoj.
Švedska je odluku o ukidanju mera donela iz sličnih razloga kao i Danska. Iako se beleži veća stopa infekcije koronavirusom, bolnice nisu opterećene.
Švajcarska je objavila da ukida gotovo sve mere uvedene u borbi protiv kovida-19, i samo će do kraja marta ostati obavezno nošenje maske u javnom prevozu i zdravstvenim ustanovama i izoloacija obolelih.
Od danas pristup prodavnicama, restoranima i kulturnim ustanovama, prostorima otvorenim za javnost i za javne događaje ponovo je moguć bez maske i potvrde o kovidu, saopštio je Savezni savet (vlada).
Obavezno nošenje maske, osim u javnom prevozu i zdravstvenim ustanovama, i preporuke za rad od kuće takođe se ukidaju.
Ukida se i obavezno dobijanje dozvole za velike manifestacije, restrikcije vezane za privatne susrete, kao i restrikcije o kapacitetu u maloprodajnim radnjama.
Srbijo! Šta se čeka??? Zašto se gubi dragoceno vreme! Ukinite sve mere danas, a ne za dve nedelje kako tvrde moji izvori. ili se čeka da to prvo uradi susedna Hrvatska? Zađto uvek Srbija mora da kasni i da bude među poslednjima?
Ako vam motor ne troši ulje imate OZBILJAN PROBLEM!
Jako često priča – tema, je poređenje vlasnika automobila oko toga čiji motor troši više ulja, i priče ljudi koji tvrde da im motor ne troši ulje. Preciznije je: tvrde da od zamene do zamene nisu morali da dospu ulje! Ova druga tvrdnja je tačna, jer vlasnik tvrdi ono što jeste: nivo ulja je bio na maksimumu, tokom tog perioda od 10.000 ili 15.000 km u jednoj godini. Nedovoljno znanja o motorima, mehanici dovodi naravno do zabluda. Funkcija ulja nije da bude na maksimumu konstantno, odnosno nije cilj da nema potrošnje ulja u motoru – naprotiv! Cilj ulja je da efikasno podmazuje pokretne delove motora i da maksimalno smanji trenje. Savršeno rešenje ne postoji – ulje se troši, a pored toga ono i isparava – više u letnjim mesecima – manje preko zime, kada su niske temperature. Kako onda neko ima u karteru nivo ulja na maksimumu, posle pređenih 15.000 km? Ima isti nivo jer ima ozbiljan problem! Piše: urednik Aleksandar Todorović.
Danas ima jako mnogo vozača koji tvrde da im motor “ne troši ni kap ulja” što je jednostavno tipična pogrešna percepcija stvarnosti.
Faktori koji su dovodili do takvih (pogrešnih) zaključaka su najčešće bili:
- nesagorelo gorivo u ulju (i po par %)
- i kondenzat (voda) u ulju (često i do ceo %).
Ovo je nadoknađivalo potrošenih 0,2 – 0,4 litara ulja za kratak interval zamene, te je delovalo da nivo “nije (ni) mrdnuo” za svih par hiljada pređenih km. Ako je dizna loša, itekako je moguće da ima i goriva u ulju, a to je već ozbiljan problem, jer to gorivo smanjuje viskoznost ulja, odnosno njegovu mogućnost podmazivanja.
Kao svaki mit, i ovaj je imao nekakvu osnovu, makar pogrešnu, na kojoj se temeljio. Primera radi, kratki izleti po regionalnim putevima i vožnja od 90 km/h nisu isto što i višesatna vožnja auto-putem pri 130 km/h na recimo 3.000 obrtaja radlice kod turbo dizelaša (ako nemate šestu brzinu i malo snažniji motor) što nije baš malo opterećenje za motor. Motor troši bar dva puta više ulja na brzini od 130 km/h u odnosu na 90 km/h.
20952739 – motor oil, car engine close up
Potreba za dolivanjem između dve zamene ulja se povećala zbog velikog produženja intervala zamene i to za nekoliko puta.
Potrošnja ulja u motoru zavisi pre svega od konstrukcije motora, izbora ulja, ali najviše zavisi od načina vožnje. Normalna potrošnja ulja je u proseku od 0.3 do 0.5 litara na 1.000 kilometara, a može biti i manje od toga, ako se pridržavate nekih pravila vožnje. Kod nas se obično misli da potrošnja ulja od 1 litar na par hiljada kilometara nije puno, ali zapravo se radi o motorima koji su zreli za polugeneralnu. To ne treba puno da nas čudi, jer prosečan automobil u Srbiji ima u proseku više od 150,000 km. Svaki motor koji ima više od 100.000 km spada u grupu starih motora. Svakako da ima motora koji bez “otvaranja” mogu da pređu i više od 300.000 km, ali takođe ima i puno agregata, koji i daleko pre 100.000 km počnu da troše previše ulja, a to svakako nije dobro.
Tekst: Aleksandar Todorović
Forsiranje hladnog agregata, neće produžiti radni vek motoru, niti smanjiti potrošnju ulja, desiće se upravo suprotno. Benzinski motori su posebno opterećeni u uslovima gradske vožnje stani-kreni. Dobro je poznato da benzinski motori loše podnose rad sa delimičnim opterećenjem, kakav je režim gradske vožnje. U tom slučaju, benzinski motori ne rade optimalno, i ne sagorevaju benzin onako kako bi trebalo, a time se stvaraju talozi u motoru, naslage na ventilima, i dolazi do takozvanog “ulenjivanja” motora.
Loše gorivo, negativno utiče na ulje u karteru, a samim tim i na potrebni viskozitet ulja. Hladni startovi motora, izuzetno puno skraćuju životni vek svakog agregata. Motor koji ne radi na potrebnoj radnoj temperature, a za tako nešto je potrebno da radi u proseku 10 minuta, se prosečnom temperaturom vazduha od 15 stepeni selzijusovih, troši mnogo više goriva, i više ulja. Imajte na umu da kada motor postigne potrebnu radnu temperaturu rashladne tečnosti, antifriza, da je još bar 5 minuta u proseku daleko od toga, da i ulje postigne idealnu temperaturu, pri kojem je podmazivanje pokretnih delova motora “idealno”. Drugim rečima, ukoliko stalno startujete motor, da biste se vozili 3-4 km, vi stalno vozite sa motorom koji ne postiže potrebnu radnu temperaturu. Time trošite više goriva, više ulja, i skraćujete životni vek motoru.
Normalno je da motor troši malo ulja. Naime, treći uljni prsten (“strugač ulja”), kad klip ide iz gornje u donju mrtvu tačku, potpuno ne ukloni, “ostruže” uljni film, jer je nužno da na pokretnim delovima motora bude malo ulja, jer bi agregat inače zaribao, Uljni film, pravi mala količina ulja, koje potom izgori.
Znajte da se kod benzinskog agregata, male količine goriva “talože” u motoru, i time se blago povećava nivo ulja, odnosno time se “kompenzuje” izgoreno i potrošeno ulje, pa se nivo ulja u karteru zadržava na potrebnom nivou. Tada postoji privid da motor ne troši ulje. U svakom slučaju poželjno je povremeno dolevati ulje, ako vam motor troši ulje, jer se time popravlja viskozitet ulja, ali je najbolje skratiti servisne intervale zamene ulja i filtera na 4.000 – 5.000 km, ili bar jednom godišnje.
Ljudi vole da menjaju marku ulja!
Dva tipična slučaja kada se može očekivati povećanje potrošnje ulja koje je u oba slučajeva privremenog karaktera, a uzorci su slični onima koji dovode do tzv. “nulte potrošnje ulja”.
Prelazak sa ulja nižeg kvaliteta na ulje višeg kvaliteta
Ovo je tipično za prelazak sa polusintetičkog ulja na sintetičko. Sintentička ulja imaju nižu viskoznu gradaciju. Vremenom se stvaraju talozi u motoru, naročito kod mineralnih ulja i/ili neredovne zamene i neka vrsta veštačkog zaptivanja, jer su naslage u komori za sagorevanje na klipovima i klipnim prstenovima.
Kvalitetnije i detergentima bogatije sintetičko ulje će postepeno njih da rastvara i disperguje, dovodi do bolje, tačnije do normalne cirkulacije ulja, ali ponekad i do povećane potrošnje, budući da više ulja završi u cilindru.
Najčešće se pri drugoj ili najkasnije trećoj zameni potrošnja ulja stabilizuje i vraća na normalan nivo.
Naravno, zbog samih taloga i slabije cirkulacije u pojedinim delovima potrošnja ulja sa mineralnim može biti i manja od “normalne” za motor, što vozači najčešće smatraju prednošću ali istina je potpuno suprotna tome.
Ovo je ujedno i slučaj kada treba reći – bolje je da motor troši ulje (u maloj količini) nego da ga uopšte NE troši (prividno “nulta potrošnja”), jer je tada podmazivanje lošije.